Biološka zbirka

 

Gimnazijski arhiv

 

U kabinetu biologije Prve sušaèke hrvatske gimnazije ostao je saèuvan do današnjih dana vrlo veliki broj uèila, koja zorno govore o razvoju prirodopisa , odnosno novih saznanja iz toga podruèja sve tamo od poèetka 19. st do naših dana. Veæina ovih uèila danas nema primjenu u nastavi, ali sa povijesnog stajališta su od izuzetnog znaèaja. Zbirke botanièkih i zooloških predložaka su stvarno impresivne. Prema inventarnoj knjizi iz 1934. zoološka zbirka je zakljuèena sa rednim brojem 1116., odnosno brojala je ukupno 6593 komada. Popis botanièke zbirke, meðutim, nije voðen tako detaljno. A nedavnim uvidom u stvarnu kolièinu inventara biološkog kabineta, utvrdili smo da su povijesne zbirke toga razdoblja znatno veæe.
Naime, u školi postoji i odreðeni broj starih herbara, od kojih su veæina uèenièki i datiraju sa kraja 19.st. i prve polovine 20.st. Neki herbari datiraju iz 19. st te su bili doneseni u ovu zgradu gimnazije na Sušaku sa Fiumare 1896. Znaèajniji herbarji u posjedu škole jesu oni koje su sakupili: Friedrich Wilhelm Noë, Anton Loser i Julius Koprinsky. Noëov herbar sakupljan je na podruèju Rijeke i okolice izmeðu 1830. i 1839. i sadrži bilješke o primjeni pojedinih biljaka u ljekarništvu, obzirom da je tada Noë bio apotekar u našem gradu. Loserov herbar iz 1869. sadrži biljke koje nisu sakupljene na našem podruèju, ali je vrlo lijep i sa opsežnim bilješkama. Herbar Juliusa Koprinskyog iz 1887. sakupljen je u okolici Fužina. Za niti jedan od ovih herbara ne možemo reæi kako su ostali u posjedu škole, jer ne znamo pouzdano da li su navedeni bili predavaèi na školi ili nisu.
Još je, meðutim, uzbudljivija èinjenica da naša zbirka sadrži i odreðeni broj zooloških primjeraka sakupljenih od strane Josefa Romana Lorenza, kasnijeg osnivaèa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci kao i njegovu geološku mapu. Za J.R. Lorenza pouzdano znamo da je bio profesor na K.K. Obergymnasiumu od 1855.-1861., a 1863. u Beèu je objavio svoja zapažanja o ekologiji podmorja Kvarnerskog zaljeva u djelu koje se i danas smatra klasiènim uèiteljskim djelom iz podruèja biologije mora.
Ovome treba dodati i znatnu kolièinu botanièkog i zoološkog materijala prof. Mirka Baretiæa koji je na gimnaziji radio od 1929. do 1950. , a koju tek treba popisati. Prof. Baretiæ je poznat kao prvi kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci kamo je otišao iz škole.
Na koncu, biološki kabinet Gimnazije posjeduje i znaèajnu uèenièku knjižnicu prirodopisa koja datira još iz 18. st. sa brojnim važnim izdanjima knjiga koje su u vrijeme kada su nabavljene bile avangardni nosioci ideja i teorija, a koje su danas osnova biološkog uèenja, poput Schleidenove knjige Studija biljaka iz 1842. , u kojoj iznosi svoju celularnu teoriju. U tom svijetlu svakako najvri-jednija je Linneova Systemae Nature izdana dijelom u Erlangenu, a dijelom u Nûrnbergu 1773. - 1789. u èak dvadeset tomova. Ovo je izdanje ugledalo svijetlo dana 38 godina nakon prvoga izdanja koje se sastojalo od svega 12 stranica što nam zorno govori o Linnéovoj produktivnosti, a od neobiènog je znaèaja stoga što se u ovoj godini obilježava tristota obljetnica roðenja Carla Linnéa, oca biološke sistematike.

 
Melba Blažiæ Grubeliæ, prof.
 
 
 
 
 
 
Monday the 20th. Custom text here