Fizikalna zbirka

 

Fizikalna zbirka

 

U Prvoj suša√®koj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci nalazi se vrijedna Arhivska zbirka u√®ila iz fizike, jedna od najstarijih u Hrvatskoj, a moŇĺda i na širem podru√®ju. Nabavka je ure√įaja i instrumenata za nastavu fizike kroz razli√®ita razdoblja postojanja Gimnazije bila uvjetovana istraŇĺiva√®kim usmjerenjem pojedinih profesora koji su opremali zbirku, ali je tako√įer i slijedila pojedina otkri√¶a u fizici. Samo sedamnaest godina nakon što je Foucault (1851.g.) napravio pokus u Parizu, kao dokaz rotacije Zemlje oko svoje osi, zbirka je dobila masivnu olovnu kuglu za Foucaultov pokus. Nakon objavljivanja Teslinih patenata u Zbirku su stigli instrumenti za pokuse s visokofrekventnim strujama, a zanimanje pojedinih profesora za elektricitet vidljiv je iz dobre opremljenosti ure√įajima iz tog podru√®ja.
U dokumentima škole o inventaru moŇĺe se saznati kako i kada se popunjavala zbirka te o ošte√¶enjima i nestanku u√®ila. Najve√¶i je broj u√®ila nabavljen krajem 19. i po√®etkom 20.st. Velik broj ure√įaja i instrumenata nestao je tijekom rata ili posu√įivanjem drugim rije√®kim školama. Usprkos tomu, naraštaji gimnazijskih profesora i u√®enika uspjeli su o√®uvati oko 500 starih u√®ila za današnje korištenje te izlaganje javnosti na izloŇĺbama, poput masivne olovne kugle za Foucaultov pokus, spojenih posuda, Magdenburških polukugli, paraboli√®kih zrcala, vokalnog aparata po Konigu, sprave za lom svjetlosti u vodi, inklinatorija, Morseovog brzojava – prijemnika, Wirmshurstovog stroja itd.
Osim s ure√įajima, profesori i u√®enici sluŇĺili su se knjiŇĺnom gra√įom i periodikom koje danas √®ine vrijedan fond Spomeni√®ke knjiŇĺnice Prve suša√®ke hrvatske gimnazije u Rijeci. Knjige su izdavane u razdoblju od 16. stolje√¶a do sredine 20. stolje√¶a i pokrivaju podru√®ja prirodoslovlja, matematike, društvenih znanosti i medicine. Tu se nalazi više od sto knjiga iz fizike koje govore o raznovrsnosti i bogatstvu u zastupljenosti jezika, pisama i mjesta izdavanja.
Najstarija je knjiga Aristoteles, Opera omnia, Parisus, 1618. Pisana je gr√®kim i latinskim jezikom te gr√®kim alfabetom i latinicom.U njoj Aristotel piše o svom Ňĺivotu i radu, pa tako i o metafizici. Iz 18. stolje√¶a je knjiga Galilejevih djela Galileo Galilei, Opere di Galileo Galilei divise in quattro tomi, tomo III., Padova, 1744. Od √®etiri toma sa√®uvana su prva tri. Pisane su latinicom na talijanskom jeziku. Iz 19. stolje√¶a su knjige pisane goticom na njema√®kom jeziku (August Kunzek, Lehrbuch der Meteorologie, Wien, 1850.; Joh. Müller, Lehrbuch der Physik und Meteorologie, Braunschweig, 1853.; Franz Arago, Populäre Astronomie, Leipzig, 1865.), knjige pisane latinicom na njema√®kom jeziku (W. Eisenlohr, Lehrbuch der Physik zum Gebrauchebei Vorlesungen und zum Selbstrunterrichte, Stuttgart, 1852.; S. Šubic, Lehrbuch der Physik für Ober-Gymnasien und Ober-Realschulen, Pest, 1861.; J. H. Mädler, Der Wunderbau des Weltalls oder Populäre Astronomie, Berlin,1867.) te knjige na hrvatskome i srodnim jezicima (A. Baumgartner, Po√®ela siloslovja, Be√®,1854.; Gjuro Kralj, Toplina i njezini pojavi, Zagreb,1871.).
Uz Spomeni√®ku knjiŇĺnicu, temelje naše gimnazijske baštine √®ini i Arhiv. Arhivska gra√įa nam moŇĺe podastrijeti imena profesora i √®uvara pojedinih zbirki te vrijeme, cijenu i mjesto nastanka pojedinog u√®ila, knjige ili udŇĺbenika iz svih predmeta, pa tako i iz fizike. Ujedno, preko mati√®nih knjiga i Izvješ√¶a mo¬Ňĺemo spoznati vrijeme po√®etka u√®enja i nastavni program fizike onoga doba te znamenite profesore i u√®enike, kasnije prirodoslovce.

 Mirjana Zovko, prof., Mr.sc. Nataša Erceg

 
 

 

Saturday the 23rd. Custom text here